Kraj ljeta i početak jeseni razdoblje su kada je aktivnost komaraca najveća, a s njom raste i rizik od zaraze virusom Zapadnog Nila. U Hrvatskoj je dosad ove sezone potvrđeno sedam slučajeva, većinom na zagrebačkom području, a troje oboljelih završilo je u bolnici.
Bolest prenose komarci koji se prethodno zaraze hraneći se krvlju ptica, glavnog prirodnog rezervoara virusa. Na ljude i životinje prelazi ubodom, dok se prijenos s čovjeka na čovjeka gotovo ne događa, osim u rijetkim, izoliranim slučajevima poput transfuzije krvi.
Većina zaraženih, čak četiri petine, uopće neće primijetiti da su bolesni. Kod dijela njih javljaju se simptomi slični gripi – temperatura, glavobolja, bolovi u tijelu i opća slabost, koji obično prođu za nekoliko dana. Opasnija je situacija kod manjeg broja oboljelih, otprilike jednog na 150 zaraženih, kod kojih virus može zahvatiti mozak ili moždane ovojnice. Tada se javljaju jaka glavobolja, ukočen vrat, zbunjenost i mišićna slabost, stanje koje traži hitnu liječničku pomoć jer može ostaviti trajne posljedice, a u težim slučajevima i završiti smrtno.
Rizičnije skupine su stariji od 50 godina te osobe s oslabljenim imunitetom ili kroničnim bolestima poput dijabetesa i povišenog tlaka. Kako cjepiva ni specifičnog lijeka nema, jedina zaštita ostaje izbjegavanje uboda: repelenti, odjeća dugih rukava u jutarnjim i večernjim satima, mreže na prozorima te redovito uklanjanje stajaće vode oko doma, gdje se komarci najlakše razmnožavaju.
