Krajem 2023. godine u Hrvatskoj je bilo nešto manje od 150 tisuća građana koji su koristili različita prava objedinjena novim Zakonom o inkluzivnom dodatku. No, nakon što je zakon stupio na snagu, broj prijava naglo je porastao te je do danas zaprimljeno više od 340 tisuća zahtjeva.
Velik broj predanih zahtjeva uzrokovao je dugotrajne procedure, pa se na odluke čeka mjesecima. Iz Hrvatskog zavoda za socijalni rad poručuju da sustav nije bio spreman na tolik priljev novih korisnika. Trenutno je u postupku više od 186 tisuća zahtjeva, dok gotovo 109 tisuća građana i dalje čeka rješenje.
Primjer dugih čekanja potvrđuje i iskustvo 56-godišnje Suzane Crneković, koja se već 16 godina bori s karcinomom. Ona je zahtjev podnijela u srpnju prošle godine, a prvu isplatu dobila tek u travnju ove godine. Ističe da joj je ta naknada prijeko potrebna jer su primanja s bolovanja premala, a inkluzivni dodatak značajno olakšava financijske teškoće.
Visina naknade kreće se od 138 do 720 eura, ovisno o stupnju potrebe i težini oštećenja. Prema službenim podacima, trenutno pravo na dodatak koristi gotovo 177 tisuća osoba, uključujući djecu i odrasle s različitim oblicima tjelesnih, intelektualnih, mentalnih ili osjetilnih poteškoća.
Iako građani strahuju da sredstva možda nisu osigurana, iz Ministarstva poručuju kako je u državnom proračunu već predviđeno 726 milijuna eura, a nakon rebalansa taj će se iznos povećati na 900 milijuna. U Zavodu tvrde da sredstava za isplate ima dovoljno, a po potrebi će se preraspodijeliti unutar proračuna.
S druge strane, u Uredu pravobranitelja za osobe s invaliditetom upozoravaju da raste broj pritužbi zbog dugih rokova i nedostatka informacija. Pravobranitelj Darijo Jurišić ističe da čekanja u pojedinim slučajevima traju i do godinu dana, što je izvan zakonskih okvira. Sve to pokazuje da sustav nije u potpunosti prilagođen potrebama velikog broja korisnika koje je zakon obuhvatio.
