Svijet proizvodi dovoljno hrane, a svejedno velik dio nje završi u smeću, dok milijuni ljudi ostaju gladni. Taj paradoks podsjeća nas na Svjetski dan hrane, koji se danas, 16. listopada, obilježava diljem svijeta.
Prema izvješću Ujedinjenih naroda o stanju sigurnosti hrane i prehrane za 2025. godinu, u 2024. gladi je bilo izloženo oko 673 milijuna ljudi, odnosno 8,2 posto svjetskog stanovništva. Iako je taj udio manji nego prije dvije godine, kad je iznosio 8,7 posto, u Africi glad i dalje raste: tamo je u 2024. gladovalo 307 milijuna ljudi, više od petine stanovništva kontinenta.
Istodobno se u svijetu godišnje baci više od milijarde tona hrane. Stručnjaci upozoravaju da problem često nije u nedostatku hrane, nego u njezinoj raspodjeli i potrošnji.
Kako stojimo u Hrvatskoj
Prema podacima Centra za sprječavanje bacanja hrane, koje je prenijela HRT, u Hrvatskoj se godišnje po stanovniku baci oko 71 kilogram hrane, što je ispod prosjeka Europske unije od 131 kilograma. Ipak, radi se o tonama namirnica koje su mogle završiti na tanjuru. Većinu otpada u kućanstvima čine ostaci hrane, višak kupljenih namirnica i hrana kojoj istekne rok trajanja.
Što možemo učiniti
Većina nas može smanjiti bacanje hrane jednostavnim navikama: planiranjem kupnje prema popisu, razumnim količinama, pravilnim čuvanjem namirnica i korištenjem ostataka. Hrana koja je višak, a još je ispravna, može se podijeliti s onima kojima je potrebna, kroz udruge i banke hrane.
Svjetski dan hrane nije samo datum u kalendaru, nego poziv da se zapitamo što završi u našem smeću i što bi to značilo nekome tko nema ni obrok.
