Svinjokolja na selu: od četiri ujutro do čvaraka, evo kako se to nekad radilo i kako se radi danas
Kad zahladi i dani postanu kratki, u slavonskim se dvorištima prisjećaju jednog od najvećih seoskih događaja godine: svinjokolje. Nije to samo posao s mesom, nego okupljanje obitelji, rodbine i susjeda, koje se u mnogim selima i danas čuva kao pravi mali blagdan.
Kad i kako počinje
Sezona se otvara kad zahladi, negdje od kraja studenoga, a u nekim krajevima tradicionalno oko Svete Lucije, početkom prosinca, uz izreku „Sveta Luca krmke tuca“. Datum se često dogovara i mjesec dana ranije kako bi se uskladili svi pomagači, takozvana moba.
Pripreme počinju dane unaprijed: domaćin skuplja drva i slamu, brusi noževe i sprema korita i kotao, a domaćica sređuje posuđe i crijeva. Za pomoćnike se pripremaju vino i rakija.
Dan na dvorištu
Domaćin ustaje oko četiri ujutro i loži vatru pod kotlom. Kad se okupe pomagači, kava i rakija koje su pripremile žene najavljuju početak. Svaki od njih ima svoju zadaću: jedni hvataju svinju, drugi je drže, iskusan čovjek obavlja klanje, a netko pazi da voda u koritu bude dovoljno vruća. Zatim se dlaka struže, tijelo opaljuje (nekad slamom, danas često plinskim plamenikom), obješeno se otvara i vade se iznutrice. Iz mesa se uzima uzorak za pretragu.
Žene u međuvremenu skupljaju krv za krvavice, čiste i peru crijeva te pripremaju hranu za cijeli dan. Prvi obrok često je jetra pržena s češnjakom, a od srca, pluća i bubrega kuha se obarina.
Što se pravi od svinje
Meso se dijeli na šunke, plećke, slaninu i ostalo, a od njega se rade domaće kobasice, kulen začinjen slatkom i ljutom paprikom, krvavice, švargl i čvarci. Mast se topi u kotlu, a čvarci se često ostavljaju za sljedeći dan. Meso za sušenje soli se, mjesecima brine, a zatim suši u dimu. Cilj je da zimska smočnica bude puna sve do sljedeće svinjokolje.
Nekad se uspjeh svinjokolje mjerio količinom masti, a izreka „ništa se ne baca“ odnosila se doslovno na sve dijelove životinje. Uz sve to išlo je i pjevanje, šale na račun mladih pomagača i uzvratne usluge: tko je pomogao tebi, njemu ćeš pomoći ti.
Običaji i izreke
U nekim se krajevima, kad mast previše uzavre, govorilo „Ode mast u propast“. Domaćin bi ujutro znao narezati prošlogodišnji kulen kako bi ga gosti pohvalili.
Danas je mnogo toga drukčije: životinja se prije klanja omamljuje, opaljuje se plamenikom, a pravila o prijavi i pregledu mesa stroža su nego prije. No sama svinjokolja i dalje je jedan od rijetkih dana kad se cijelo selo zaustavi, makar na jedno jutro.


