Šetnja središtem Slavonskog Broda, Nove Gradiške ili manjih općinskih mjesta otkriva sve češći prizor – prazne poslovne prostore i zatvorene izloge. Iako se povremeno otvaraju novi obrti i trgovine, dio lokala mjesecima, pa i godinama stoji prazan. Što stoji iza tog trenda?
Koliko je prostora prazno?
Prema podacima dostupnim iz zemljišnih knjiga, oglasnika i lokalnih agencija za nekretnine, u užim gradskim jezgrama može se primijetiti značajan broj neaktivnih poslovnih prostora. Dio njih u vlasništvu je privatnih osoba, dio poduzetnika, a dio jedinica lokalne samouprave.
No, službeni objedinjeni podaci o ukupnom broju praznih lokala na razini županije ne postoje, što dodatno otežava analizu problema.
Visoke najamnine i niski promet
Poduzetnici s kojima se razgovara ističu nekoliko ključnih razloga: visoke najamnine u odnosu na kupovnu moć građana, rast troškova poslovanja (energenti, doprinosi, sirovine) te promjenu navika kupaca.
Online trgovina i trgovački centri preuzeli su dio tržišta, dok tradicionalne male trgovine i specijalizirani obrti teže opstaju bez stabilne baze kupaca.
Administrativne prepreke
Neki vlasnici prostora navode i sporost administrativnih procedura, neriješene imovinsko-pravne odnose ili potrebu za dodatnim ulaganjima u adaptaciju objekata koji često ne zadovoljavaju suvremene standarde.
Kod prostora u javnom vlasništvu, natječajne procedure i uvjeti zakupa ponekad dodatno usporavaju ponovno stavljanje prostora u funkciju.
Postoje li rješenja?
Stručnjaci za lokalni razvoj smatraju da bi dio rješenja mogao biti u:
- subvencioniranju najma za mlade poduzetnike,
- poticanju kreativnih i kulturnih sadržaja u praznim prostorima,
- fleksibilnijim modelima kratkoročnog zakupa,
- stvaranju poduzetničkih zona izvan strogog centra grada.
Pojedini europski gradovi već su primijenili modele privremenog korištenja praznih lokala za startupe, udruge i umjetnike, čime su oživjeli gradske jezgre.
Pitanje budućnosti gradskih centara
Prazni izlozi nisu samo estetski problem. Oni utječu na percepciju sigurnosti, turističku privlačnost i opću živost grada. Hoće li gradska središta BPŽ pronaći model prilagodbe novim ekonomskim okolnostima, ovisit će o suradnji lokalnih vlasti, vlasnika nekretnina i poduzetnika.
Jedno je jasno – bez aktivnog pristupa, trend zatvaranja lokala mogao bi postati dugoročna stvarnost.
