“Posve drugačiji kongres” u Bebrini: Svjetski stručnjaci u lovu na tihog ubojicu u srcu Slavonije

“Posve drugačiji kongres” u Bebrini: Svjetski stručnjaci u lovu na tihog ubojicu u srcu Slavonije

U Bebrini se ovog vikenda održava jedinstveni znanstveni skup posvećen zdravom starenju, kardiovaskularnom zdravlju i medicini životnog stila, koji je u slavonsko selo doveo vrhunske stručnjake iz Hrvatske, ali i iz Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke i Italije. Za razliku od klasičnih kongresa, ovaj se ne održava u Dubrovniku ili Opatiji – i to je, kažu organizatori, upravo poanta.

Načelnik Brzić: Poruka ruralnim krajevima da nisu zaboravljeni

Domaćin skupa, načelnik Općine Bebrina Ivan Brzić, ne krije zadovoljstvo što je upravo njegova općina ovih dana središte kongresa međunarodnog značaja.

“Okupili su se ovdje u Bebrini zdravstveni djelatnici i znanstvenici iz medicinske struke. Ovaj kongres želi približiti zdravlje i dati poruku stanovništvu ovog kraja, ali i drugih ruralnih krajeva, da poznati svjetski zdravstveni djelatnici i znanstvenici žele biti prisutni i kod ruralnih populacija – doći do ljudi koji možda misle da su u smislu pristupa javnom zdravstvu na neki način zapostavljeni”, istaknuo je Brzić.

Dodao je kako su mještani o zdravstvenim temama već dobro osviješteni, jer se na području općine godinama provode brojne javnozdravstvene akcije na koje se odazivaju u velikom broju. “I ovaj je kongres napravljen tako da mještani mogu biti prisutni u cijeloj priči, obaviti određene preglede i vidjeti imaju li poteškoća koje bi se preventivno mogle riješiti”, poručio je načelnik.

Podsjetio je i na to da je ovaj kraj otprije poznat po endemskoj nefropatiji: “To je dodatna poruka stanovništvu – da je medicinska struka prisutna na ovom području i da svojim djelovanjem želi doprinijeti stanovništvu našega kraja.”

Jedinstven događaj u županiji, a zasluge idu i akademiku Jelakoviću

Prema riječima načelnika, Bebrina je jedina općina u Brodsko-posavskoj županiji koja je ovakvu situaciju pretvorila u događaj kakvog u županiji nema.

“Imali smo sretnu priliku što je s nama akademik Bojan Jelaković, koji je korijenima iz našeg kraja. On je inicirao cijelu ovu priču – još negdje 2000. godine započeo je u ovom kraju istraživanja o endemskoj nefropatiji. On je kotač koji je pokrenuo sve ovo skupa i ovom prilikom zahvaljujem njemu i cijelom timu koji je došao. Osim značajnog stručnog dijela, tu je i druženje, stvaranje konekcija i prijateljstava”, rekao je Brzić, otkrivši uz osmijeh da su se gosti dogovorili i za spuštanje niz tobogan u adrenalinskom parku.

Od istraživanja nefropatije do alarmantnih brojki

Kako je cijela priča krenula, objasnio je i sam začetnik projekta, akademik Bojan Jelaković. Sve je počelo istraživanjima endemske nefropatije u ovom kraju, no kada je ta bolest počela slabjeti, pojavili su se novi problemi.

“Vidjeli smo da populacija koja ovdje živi više nije izuzeta od rizičnih faktora – sve je više pretilosti, hipertenzije i dislipidemija. Rekli smo: idemo vidjeti kakva je situacija. Došli smo ovamo s projektom EH-UH 2, kao što smo prije radili za nefropatiju, i uvjerili se da je situacija zaista alarmantna”, ispričao je Jelaković.

A kada je situacija alarmantna, prvi je korak, kaže, podizanje svijesti ljudi da nešto moraju mijenjati. “To se radi u ambulantama obiteljske medicine, ali i na druge načine. Ovakve akcije kakva se danas ovdje provodi – to je naš ‘Lov na tihog ubojicu’. Mjere se osnovni parametri, i ljudi se osvijeste. Netko izmjeri visok tlak, zabrine se, pa ode doktoru – a nije bio godinama.”

Zašto baš Bebrina?

Umjesto da se, kao i obično, sve organizira u velikim gradovima, hotelima i resortima, organizatori su odlučili otići tamo gdje se rijetko ide – u seosku sredinu.

“Mogli smo napraviti kongres u Slavonskom Brodu, ali odlučili smo: bit ćemo u Bebrini. A zašto baš Bebrina? Bebrina ima izvrsnog načelnika, Ivana Brzića, koji je stvarno podigao cijelu općinu – na njoj mu mnoge druge općine mogu zavidjeti, i zavide. Općina Bebrina prva je zajednica koja je postala službeni partner Hrvatske lige za hipertenziju, što pokazuje njezin osjećaj za brigu o zdravlju. Ivan je od prvih dana istraživanja nefropatije bio uz nas – i sve se tako lijepo poklopilo”, istaknuo je Jelaković.

Tradicionalna jela u zdravijem izdanju

Posebnost kongresa, uz promociju tjelesne aktivnosti, mentalnog zdravlja i upravljanja stresom, su i kulinarske radionice. Cilj im je lokalne namirnice i tradicionalna jela prikazati u novom svjetlu – zdravije pripremljena, s manje soli i masti, ali s poznatim okusima na koje su ljudi navikli.

“Neprerađene žitarice koje su naše bake kuhale – ječam, raž, proso – namirnice su koje smo zaboravili. Svi mislimo samo na krumpir i meso, a zapravo oko sebe imamo niz zdravih namirnica korisnih za crijeva, opće, ali i mentalno zdravlje”, poručeno je s radionice, uz naglasak da zdrava prehrana ne mora biti skupa.

“Mi te navike i živimo, ne samo pričamo o njima”

Stručnjakinja za javno zdravstvo s Medicinskog fakulteta u Rijeci i suosnivačica Hrvatskog društva za zdravo vaskularno starenje objasnila je što ovaj skup čini drugačijim:

“Zdrave životne navike nisu nešto o čemu samo treba pričati. Ovakvim kongresom pokušavamo pokazati ljudima da i mi sami živimo te navike – ne samo da pričamo, nego ih i prakticiramo, i pokušavamo to proširiti na opću populaciju. Nije rješenje samo bolest i lijek, nego i promjena životnog stila. To nije teško, ali zahtijeva male korake, kontinuirano.”

Iz vlastitog iskustva vođenja grupa vježbanja za starije osobe u Rijeci poručuje da je ključna motivacija: “U početku ih je teško izvući iz kuće. Ali prema istraživanjima i iskustvu, tri mjeseca su dovoljna da se navike usvoje – nakon toga ne žele više prestati. Bitni su samo motivacija i mali koraci, a izgovore treba staviti tamo gdje im je mjesto – u kategoriju izgovora.”

Stariji pacijenti otvoreniji za promjene nego što mislimo

Ana Stupin, fiziologinja i specijalistica interne medicine s Medicinskog fakulteta Osijek te potpredsjednica Hrvatskog društva za zdravo vaskularno starenje, podijelila je iskustva sa starijim pacijentima:

“Velika većina njih se trudi brinuti o sebi. Teže mijenjaju životne navike, ali stariji ljudi zaziru od još jedne tablete ili pretrage – pa će prije prihvatiti dobronamjeran savjet o promjeni prehrane ili malo kretanja, nego novi lijek. Mlađi, u svojoj žurbi i stresu, često misle: lakše mi je uzeti lijek.”

Njezin recept za promjene jednostavan je: “Vratimo se bazičnim namirnicama, kuhanju i tjelesnoj aktivnosti. Ne trebate teretanu ni sprave – počnimo od hodanja i istezanja, tijelo će vrlo brzo vratiti uloženo. Može i kopanje u vrtu – mi nismo sjedilačka bića, a živimo u vremenu u kojem sjedimo na poslu i svuda se vozimo automobilima.”

Kongres se u Bebrini nastavlja i sutra.