Kad zahladi i prozori ostanu zatvoreni, u mnogim se domovima pojavljuje isti problem: zamagljena stakla, vlažni kutovi i, u najgorem slučaju, plijesan. Dobra vijest je da se većina problema može spriječiti jednostavnim navikama.
Vlaga u stanu najčešće potječe od svakodnevnih aktivnosti: kuhanja, tuširanja, sušenja rublja i samog disanja. Toplina koja se tijekom zime zadržava unutra zadržava i tu vlagu, pa se ona taloži na najhladnijim površinama, uglavnom na prozorima, vanjskim zidovima i u kutovima.
Prozračivanje je prvi i najvažniji korak. Umjesto da prozori cijeli dan budu odškrinuti, bolje je nekoliko puta na dan, po pet do deset minuta, prozore otvoriti širom, i to tako da nastane propuh. Tako se zrak brzo izmijeni, a zidovi i namještaj ne stignu se ohladiti.
Sušenje rublja treba, ako je moguće, izbjegavati u zatvorenim prostorijama. Ako se rublje suši u stanu, neka to bude u prostoriji koja se može prozračiti, uz otvoren prozor ili s uključenim ventilatorom.
Kuhanje i kupanje treba pratiti odgovarajućim prozračivanjem: poklopci na loncima i uključena napa smanjuju vlagu, a nakon tuširanja vrata kupaonice neka ostanu zatvorena dok se ne prozrači.
Namještaj je bolje ne gurati uz hladne vanjske zidove, već ostaviti nekoliko centimetara razmaka kako bi zrak mogao cirkulirati. Isto vrijedi za zavjese i ormare.
Grijanje treba biti ravnomjerno. Hladna soba u koju prelazi topli i vlažni zrak iz ostatka stana česta je meta plijesni, pa je bolje da i rijetko korištene prostorije imaju barem osnovnu temperaturu.
Za praćenje vlage mogu pomoći higrometri, jeftini uređaji koji mjere vlažnost zraka. Preporučena vrijednost u stambenim prostorima obično se navodi između 40 i 60 posto. Ako se plijesan ipak pojavi, manje površine moguće je očistiti odgovarajućim sredstvom, a veće ili ponavljajuće probleme bolje je prepustiti stručnjaku, jer uzrok često leži u građevinskim nedostacima.


