Na državnoj razini planira se niz infrastrukturnih projekata koji bi služili prvenstveno civilnoj upotrebi, ali bi u slučaju potrebe mogli imati i vojnu namjenu. Cilj ovih ulaganja je da se dio troškova za takve objekte može uračunati u zakonski predviđenih 1,5 posto BDP-a namijenjenih za infrastrukturu dualne, vojno-civilne namjene.
Prema trenutno dostupnim informacijama, u planu je proširenje i rekonstrukcija desetak objekata, među kojima se posebno izdvajaju odmorišta Spačva, Marsonija i Brodski Stupnik na autocesti A3, koja povezuje Zagreb s granicom prema Srbiji. Ove lokacije trebale bi biti prilagođene prihvatu većih konvoja vojnih vozila i mehanizacije, uz zadržavanje postojećih civilnih funkcija.
Planovi su povezani s povećanjem izdvajanja iz državnog proračuna za obranu. Dugoročni cilj je dostići ukupno pet posto BDP-a za potrebe obrane, od čega bi 3,5 posto išlo izravno u vojsku, naoružanje i opremu, dok bi 1,5 posto bilo usmjereno na projekte poput prometne infrastrukture koja može poslužiti i civilima i vojnim snagama u kriznim situacijama.
Prema procjenama stručnjaka, postoji oko pedesetak projekata u Hrvatskoj koji bi mogli ući u ovu kategoriju, a većina njih je već ranije planirana i financirana iz nacionalnih ili europskih fondova. Na taj način, sredstva za sigurnost i obranu mogu se djelomično usmjeriti u projekte koji donose dugoročne koristi i civilnom stanovništvu.
Poseban naglasak stavlja se na prometnice koje se nalaze na važnim transeuropskim koridorima, ključnim za vojnu mobilnost u slučaju aktiviranja kolektivne obrane NATO saveza. Od četiri glavna vojna koridora u Europi, dva prolaze kroz Hrvatsku – centralno-južni i istočni pravac.
