Sutra ujutro punjenje spremnika u Hrvatskoj koštat će vas više nego danas — no da nije bilo intervencije Vlade, udarac na benzinskoj postaji bio bi dvostruko bolniji. Litra eurodizela od sutra staje 1,91 euro, što je šest centi više nego danas. Prvotno se najavljivalo poskupljenje od čak deset centi, ali je Vlada u zadnji čas smanjila trošarine i tako amortizirala pola udarca. Euro-super ide gore blaže, za jedan cent, pa će nova cijena biti 1,74 eura.
Iza brojki stoji jednostavna priča: cijene nafte na svjetskim burzama posljednjih dana rastu, a Hrvatska, kao i cijela Europa, tu razliku osjeća na pumpama. Ministar gospodarstva Ante Šušnjar u nedjelju je u Dnevniku Nove TV pokušao smiriti duhove najavom da će vladina intervencija u trošarine “prepoloviti” planirani rast cijene dizela. Drugim riječima — poskupjet će, ali ne onoliko koliko se u petak činilo neizbježnim.
Zanimljivo je da plavi dizel u svemu ovome prolazi neopterećen državnim mjerama. Budući da je oslobođen trošarine, Vlada na njegovu cijenu jednostavno nema polugu utjecaja. Šušnjar tvrdi da dobavljači na njemu zarađuju tek simboličnih jedan do dva centa po litri — premalo, kaže, da bi pokrilo troškove opskrbe.
Hrvatska ovime zapravo samo prati širi, znatno neugodniji europski trend. Prema svježim podacima Europske komisije, cijene goriva u EU-u nikada nisu bile više otkako se ta statistika uopće prati — više od dva desetljeća. Prosječno punjenje spremnika od 50 litara danas europskog vozača košta oko 103 eura za benzin, odnosno 108 eura za dizel. Iza tog skoka stoji sukob na Bliskom istoku, koji je poremetio opskrbne lance i pogurao inflaciju energenata u eurozoni na 14,3 posto u kolovozu — s 10,3 posto mjesec ranije.
Ohrabrujuće za džep možda je jedino to što stručnjaci Europske središnje banke procjenjuju da su marže rafinerija na benzinu vjerojatno već prošle svoj vrhunac. Kod dizela, nažalost, ta prekretnica tek dolazi — analitičari je očekuju u listopadu, što znači da bi ovaj val poskupljenja mogao potrajati.
