Humanost, pomoć i spremnost kada je najpotrebnije: kako dodatno ojačati zdravstvenu suradnju Slavonskog Broda i Bosanskog Broda u hitnim situacijama
Slavonski Brod i Bosanski Brod pripadaju dvjema državama i dvama zdravstvenim sustavima. U velikoj nesreći pravila i nadležnosti ostaju važni, a ljudski život i dalje ovisi o minutama. Zato bi svaka prekogranična pomoć trebala počivati na jasnoj komunikaciji nadležnih službi, provjerenim postupcima i zajedničkoj pripravnosti.
Kada je pomoć blizu
Sava između dva grada ujedno je državna granica, s graničnim prijelazom i jasno određenim nadležnostima. Teška prometna nesreća, požar, poplava, industrijski incident ili događaj s većim brojem ozlijeđenih, međutim, ne razvija se prema administrativnom rasporedu. Broj pacijenata može u nekoliko minuta premašiti lokalne mogućnosti, a prva stručna pomoć koja je geografski blizu može se nalaziti s druge strane granice.
Mogućnost pomoći s druge strane Save ne mijenja postojeće granične postupke ni odgovornosti zdravstvenih sustava. U praksi bi bilo korisno da nadležne službe znaju komu se obratiti, da prijemna ustanova može potvrditi mogućnost zbrinjavanja, a granične službe pravodobno prime potrebnu informaciju. Takva priprema omogućuje da se u hitnoj situaciji propisani postupci provedu brzo, uredno i sigurno.
Svakodnevno liječenje i masovna nesreća nisu isto
Kod pojedinačnog pacijenta sustav ima više vremena za provjeru dokumentacije i uvjeta. Kod većeg broja teško ozlijeđenih odluke se donose pod pritiskom, a istodobno djeluju hitna medicinska pomoć, policija, vatrogasci, civilna zaštita, granične službe, lokalne vlasti i bolnice. Dobra međusobna komunikacija u takvom trenutku može sačuvati dragocjene minute.
Stvarni događaj već je pokazao smisao suradnje
Javno objavljeni izvještaj o prometnoj nesreći u Bosni i Hercegovini pokazao je da je u hitnoj situaciji prekogranično zbrinjavanje ozlijeđenih već bilo provedeno (Index.hr, 3. travnja 2026.). U ovom se osvrtu navode samo podaci iz javno dostupnog izvora. Obiteljsku tragediju nije primjereno pretvarati u slogan. Događaj ipak jasno podsjeća da prekogranični put pacijenta nije teorijska mogućnost: u najtežim trenucima može biti presudan.
Takvi događaji ostavljaju važno stručno pitanje: može li se ono što je jednom provedeno u hitnosti dodatno urediti kao unaprijed poznat, uvježban i siguran postupak? Odgovor ne mora biti stvaranje nove ustanove niti velikoga administrativnog sustava. Ponekad su najveći napredak točan telefonski broj, jasna ovlaštenja i potvrđen način komunikacije među zdravstvenim i graničnim službama.
Humanost uz siguran i uređen postupak
Prekogranična zdravstvena pomoć može imati humanitarnu vrijednost upravo zato što se oslanja na urednu koordinaciju. Kada su ispunjeni uvjeti za ulazak u Republiku Hrvatsku i prijemna ustanova potvrdi mogućnost zbrinjavanja, granične i zdravstvene službe mogu svaka u svojoj nadležnosti omogućiti siguran nastavak liječenja.
Za zdravstvene timove korisni su provjereni kontakti, aktualna informacija o raspoloživom kapacitetu i sažeti medicinski podaci o pacijentu. Graničnim službama pravodobna informacija iz ovlaštenog izvora omogućuje uredno provođenje propisanih provjera. Odluka o upućivanju pacijenta preko Save donosila bi se u svakom konkretnom slučaju, prema stanju pacijenta, raspoloživim kapacitetima i procjeni nadležnih službi.
Razgovor među službama, zajednička stručna vježba ili jednostavna provjera kontakata mogli bi pokazati gdje je komunikacija već dobra, a gdje ju je moguće dodatno unaprijediti.
Postojeći primjeri prekogranične suradnje
Program prekogranične suradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora već podupire projekte u zdravstvu i zaštiti od nesreća. Projekt RACE 2 povezao je zdravstvene ustanove iz triju država, nabavio vozila i medicinsku opremu te proveo edukacije zdravstvenih djelatnika i drugih prvih odgovaratelja. Projekt INEREP, koji traje od 2025. do 2029. godine i uključuje i Republičku upravu civilne zaštite Republike Srpske, predviđa zajedničke akcijske planove, obuku i vježbe odgovora na prekogranične rizike.
Ti projekti, naglašava autor, nisu lokalni protokol za Slavonski Brod i Bosanski Brod, ali pokazuju da su zajednička edukacija, usklađivanje postupaka i ulaganje u spremnost već poznati oblici suradnje.
Suradnja koja poštuje oba sustava
Smisao ovog osvrta jest razmotriti dodatnu mogućnost zbrinjavanja, uz puno poštovanje oba zdravstvena sustava. U određenoj nesreći najbliži primjereni kapacitet može biti u Slavonskom Brodu, u drugoj situaciji pomoć može biti potrebna na hrvatskoj strani, a u trećoj će optimalan put voditi prema Doboju, Banjoj Luci, Osijeku ili Zagrebu. Stručna odluka u svakom bi slučaju ovisila o stanju pacijenta, dostupnim kapacitetima i procjeni nadležnih službi.
Daljnje jačanje postojeće suradnje moglo bi uključivati stručni razgovor ovlaštenih predstavnika hitne medicinske pomoći, domova zdravlja, bolnica koje mogu primati pacijente, civilne zaštite, policije, graničnih službi i lokalnih uprava. Takav razgovor mogao bi pojasniti način prve obavijesti, potvrdu prijema pacijenta, razmjenu potrebnih podataka i komunikaciju s graničnim službama.
Most nije protokol, ali može postati put sigurnosti
Most preko Save svakodnevno prenosi ljude, robu i obiteljske veze. U masovnoj nesreći mogao bi omogućiti i nešto manje vidljivo: prijenos provjerene informacije, jasnu komunikaciju i povjerenje među službama. Takva se povezanost gradi unaprijed, otvorenom stručnom komunikacijom i povjerenjem među ljudima koji poznaju svoj posao i svoje ovlasti.
Najbolji rezultat takve suradnje možda nikada neće biti naslov u novinama. Bit će pacijent koji je na vrijeme stigao ondje gdje mu se moglo pomoći.
O autoru
Bruno Perković zdravstveni je djelatnik i neovisni istraživač iz Slavonskog Broda. U svojim autorskim radovima razmatra pitanja zdravstva, humanosti i pomoći u hitnim situacijama.
Tekst je autorski stručni osvrt objavljen isključivo u osobno ime autora. Ne predstavlja službeni stav njegova poslodavca, Grada Slavonskog Broda, zdravstvene ustanove niti bilo kojeg tijela Republike Hrvatske ili Bosne i Hercegovine. Ne predstavlja ni službeno pregovaranje, ponudu, sporazum ni protokol te ne zagovara zaobilaženje propisanih graničnih, sigurnosnih, zdravstvenih ili upravnih postupaka. O eventualnim oblicima suradnje mogu odlučivati isključivo nadležna i ovlaštena tijela. Stavovi izneseni u tekstu stavovi su autora i ne moraju odražavati stajališta redakcije BPINFO.HR.
Izvori (po navodu autora)
- Index.hr, 3. travnja 2026.: izvještaj o prekograničnom zbrinjavanju ozlijeđenih nakon prometne nesreće
- Interreg IPA Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora: završetak projekta RACE 2, 17. srpnja 2026.
- Interreg IPA Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora: projekt INEREP, 2025.–2029.
- Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU: Program prekogranične suradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2021.–2027.
